Tesla i Rimac: povijest, usporedba i razlike dvaju pionira električnih automobila

Kada se govori o električnim automobilima, dva imena gotovo se neizbježno pojavljuju u razgovoru: Tesla, američka kompanija koja je elektromobilnost dovela u mainstream, i Rimac, hrvatska tvrtka koja je dokazala da električni pogon može nadmašiti i najekstremnije superautomobile s motorima s unutarnjim izgaranjem. Iako se često spominju u istoj rečenici, njihove priče, poslovni modeli i ciljevi bitno se razlikuju. Ovaj detaljan vodič donosi pregled povijesti obiju tvrtki, njihove tehnologije, onoga što ih povezuje i razdvaja te izravnu usporedbu njihovih najpoznatijih vozila – sve na jednom mjestu, pisano za automobilske entuzijaste u Hrvatskoj.

Dvije priče o početku

Tesla: od Roadstera do masovne proizvodnje

Tesla je osnovana 2003. godine u Kaliforniji, a ime je dobila po Nikoli Tesli, izumitelju čije je nasljeđe posebno blisko upravo publici na ovim prostorima. Elon Musk pridružio se tvrtki ubrzo nakon osnutka kao investitor, a kasnije je preuzeo ulogu izvršnog direktora i postao njezino najprepoznatljivije lice. Prvi model, Tesla Roadster iz 2008. godine, bio je izgrađen na šasiji Lotusa Elise i pokazao je nešto što se tada činilo nemogućim: da električni automobil može biti brz, poželjan i upotrebljiv u svakodnevnoj vožnji, s dosegom većim od 300 kilometara.

Pravi preokret dogodio se 2012. godine s modelom S, luksuznom električnom limuzinom koja je osvojila brojne industrijske nagrade i natjerala etablirane proizvođače da elektromobilnost počnu shvaćati ozbiljno. Uslijedili su SUV Model X s karakterističnim „sokolovim" vratima, zatim pristupačniji Model 3, koji je postao jedan od najprodavanijih električnih automobila u povijesti, te kompaktni SUV Model Y, koji je u pojedinim godinama bio najprodavaniji automobil na svijetu u svim kategorijama. Danas Tesla upravlja velikim tvornicama u Sjedinjenim Državama, Kini i Njemačkoj, a godišnja proizvodnja mjeri se u milijunima vozila.

Važno je razumjeti da Tesla odavno nije samo proizvođač automobila. Tvrtka razvija i sustave za pohranu energije za kućanstva i elektroenergetske mreže, solarna rješenja, vlastitu globalnu mrežu brzih punionica Supercharger te napredne sustave pomoći u vožnji. Upravo ta širina čini je jednom od najutjecajnijih tehnoloških kompanija današnjice.

Rimac: od garaže u Svetoj Nedelji do vrha hiperautomobilske scene

Priča Rimca počinje na način koji je gotovo filmski. Mate Rimac je kao tinejdžer utrkivao BMW E30 iz 1984. godine, a nakon što je motor otkazao, odlučio ga je pretvoriti u električni automobil. Taj prepravljeni BMW, među entuzijastima poznat kao „zeleno čudovište", počeo je rušiti rekorde ubrzanja za električna vozila i privukao pozornost međunarodne javnosti. Ono što je počelo kao hobi u garaži preraslo je 2009. godine u tvrtku Rimac Automobili.

Već 2011. godine, sa svega dvadesetak zaposlenih, tvrtka je na sajmu automobila u Frankfurtu predstavila Concept One – jedan od prvih električnih hiperautomobila na svijetu, s četiri elektromotora i preko 1000 konjskih snaga. Za mladu tvrtku iz zemlje bez automobilske industrije bio je to nevjerojatno hrabar potez. Concept One proizveden je u maloj seriji i dokazao je da Rimac može ne samo osmisliti nego i isporučiti tehnologiju na samom vrhu svjetske ponude.

Danas Rimac Grupa zapošljava više tisuća ljudi, a sjedište i moderni kampus tvrtke nalaze se u Svetoj Nedelji i okolici Zagreba. Grupa se sastoji od dvije glavne cjeline: Rimac Technology, koja razvija i proizvodi baterijske sustave, elektromotore i elektroniku za druge proizvođače automobila, te Bugatti Rimac, zajedničkog pothvata s Porscheom u kojem Rimac Grupa drži većinski udio. Činjenica da hrvatska tvrtka vodi razvoj legendarne francuske marke Bugatti jedan je od najvećih uspjeha domaće industrije uopće.

Što povezuje Teslu i Rimac?

Unatoč golemoj razlici u veličini – Tesla vrijedi stotine milijardi dolara, dok je Rimac višestruko manji – dvije tvrtke dijele iznenađujuće mnogo zajedničkih točaka. Upravo te sličnosti objašnjavaju zašto se njihova imena tako često spominju zajedno.

• Vizionarski osnivači i kultura startupa. Obje tvrtke snažno su obilježene osobnostima svojih čelnih ljudi. Mate Rimac često je u međunarodnim medijima nazivan „europskim Elonom Muskom", iako sam tu usporedbu redovito relativizira, naglašavajući da Rimac gradi vlastiti, drugačiji put. Zajedničko im je to što su obojica u industriju ušli izvana, bez klasične automobilske karijere, i upravo im je taj svježi pogled omogućio da rade stvari drugačije.
• Vertikalna integracija. I Tesla i Rimac razvijaju ključne komponente sami – baterijske sustave, elektromotore, energetsku elektroniku i programsku podršku – umjesto da ih kupuju od dobavljača. Ta filozofija omogućuje im performanse i učinkovitost koje konkurencija teško dostiže, ali i brže uvođenje inovacija, jer ne ovise o tuđim razvojnim ciklusima.
• Dokazivanje kroz performanse. Obje su tvrtke javnost uvjeravale u potencijal električnog pogona upravo brzinom: Tesla ubrzanjima svojih serijskih limuzina koja posramljuju superautomobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, a Rimac svjetskim rekordima svojih hiperautomobila. Ta strategija pokazala se izuzetno učinkovitom u rušenju predrasuda o „sporim i dosadnim" električnim vozilima.
• Početak u niši, pogled prema širem tržištu. Tesla je krenula od skupog Roadstera prema pristupačnijim modelima, prateći unaprijed objavljeni plan. Rimac je krenuo od hiperautomobila, ali danas najveći dio poslovanja gradi na tehnologiji koju isporučuje drugim proizvođačima – čime njegova rješenja također dolaze do šire publike, samo drugim putem.
• Ulaganje u autonomnu mobilnost. Obje tvrtke vide budućnost u robotaksijima: Tesla razvija svoj Cybercab i mrežu autonomnih vozila, dok je Rimac pokrenuo projekt Verne, autonomni električni taksi razvijen u Hrvatskoj, s planovima za uvođenje usluge u Zagrebu i drugim europskim gradovima.
• Privlačenje talenata. I jedna i druga tvrtka postale su magnet za inženjere koji žele raditi na najzahtjevnijim projektima elektromobilnosti – Tesla na globalnoj razini, a Rimac kao najatraktivniji tehnološki poslodavac u ovom dijelu Europe.

Ključne razlike u poslovnom modelu

Najveća razlika između dviju kompanija nije u tehnologiji, nego u strategiji. Tesla je proizvođač velikih serija: cilj joj je proizvesti što više vozila po što nižoj cijeni i elektrificirati masovni promet. Ekonomija razmjera, automatizacija proizvodnje i stalno snižavanje troškova baterija temelj su njezina poslovanja. Rimac Automobili, s druge strane, proizvode ekstremno male serije – Nevera je ograničena na 150 primjeraka – po cijenama koje premašuju dva milijuna eura. Svaki je primjerak praktički ručno sastavljen i prilagođen kupcu.

No Rimac Grupa nije samo proizvođač automobila. Njezin dio Rimac Technology posluje kao razvojni partner i dobavljač visokonaponskih baterijskih sustava i pogonskih komponenti za etablirane proizvođače, među kojima su se kroz godine našli Porsche, Hyundai, Aston Martin, Koenigsegg i Pininfarina. Pininfarina Battista, primjerice, dijeli tehničku osnovu s Neverom. Upravo taj dio poslovanja – nevidljiv običnom kupcu, ali ključan za industriju – čini najveći potencijal rasta hrvatske tvrtke.

Tesla, nasuprot tome, svoju tehnologiju uglavnom zadržava za vlastita vozila i vlastiti ekosustav, koji uz automobile obuhvaća punionice, kućne baterije i solarne proizvode. Kupac Tesle kupuje ulaznicu u zaokruženi sustav; kupac Rimčeve tehnologije najčešće to niti ne zna, jer ona radi skrivena u vozilima drugih marki.

Tehnologija pod povećalom: baterije, motori i softver

Baterijski sustavi

Baterija je srce svakog električnog automobila i područje u kojem obje tvrtke ostvaruju najveću prednost pred konkurencijom. Tesla je među prvima industrijalizirala cilindrične baterijske ćelije u automobilskoj primjeni i kroz godine razvila više generacija vlastitih ćelija, s naglaskom na snižavanje cijene po kilovatsatu i masovnu proizvodnju. Njezin pristup uključuje i strukturalne baterijske pakete, kod kojih baterija postaje nosivi dio karoserije, čime se štedi masa i povećava krutost vozila.

Rimac bateriju promatra iz perspektive ekstremnih performansi: baterijski paket Nevere mora isporučiti golemu snagu u vrlo kratkom vremenu, izdržati ponovljena ubrzanja bez pregrijavanja i pritom ostati dovoljno lagan za hiperautomobil. Znanje stečeno na takvim projektima Rimac Technology zatim primjenjuje na baterijske sustave koje razvija za druge proizvođače, od hibridnih superautomobila do velikoserijskih modela.

Elektromotori i pogon

Nevera koristi četiri neovisna elektromotora, po jedan za svaki kotač, što omogućuje takozvani torque vectoring – precizno raspoređivanje okretnog momenta na svaki kotač zasebno, tisuće puta u sekundi. Rezultat je razina kontrole u zavojima kakvu mehanički diferencijali ne mogu postići. Tesla u svojim najsnažnijim izvedbama koristi tri elektromotora, uz vlastite inovacije u dizajnu rotora i statora usmjerene na učinkovitost i trajnost u velikoserijskoj proizvodnji.

Softver i nadogradnje na daljinu

Obje tvrtke automobil tretiraju kao računalo na kotačima. Tesla je popularizirala nadogradnje softvera „preko zraka" (OTA), kojima vozilo tijekom vremena dobiva nove funkcije, poboljšanja performansi pa čak i veći doseg. Rimac jednako intenzivno razvija vlastiti softver – od upravljanja baterijom i pogonom do telemetrije i sustava koji vozaču Nevere omogućuju detaljnu analizu vožnje na stazi. U oba slučaja softver je postao jednako važan dio identiteta vozila kao i mehanika.

Brojke koje govore same za sebe

Usporedba vozila: Rimac Nevera protiv Tesle Model S Plaid

Najčešća izravna usporedba dvaju brendova jest ona između Rimac Nevere i Tesle Model S Plaid – najbržih serijskih modela svake tvrtke. Važno je odmah naglasiti: riječ je o vozilima iz potpuno različitih kategorija i cjenovnih razreda, pa usporedba služi prije svega kao ilustracija dosega tehnologije, a ne kao vodič za kupnju.

Brojke jasno pokazuju filozofsku razliku. Nevera je inženjerski manifest – automobil stvoren da pokaže apsolutni vrhunac onoga što je danas tehnički izvedivo, bez kompromisa prema cijeni. Model S Plaid je demonstracija nečeg drugog: da se performanse superautomobila mogu ponuditi u praktičnoj limuzini s pet sjedala i velikim prtljažnikom, po cijeni koja je, iako visoka, dostupna neusporedivo širem krugu kupaca. Rimac pomiče apsolutne granice mogućega, a Tesla te granice približava običnom kupcu.

Vrijedi spomenuti i snažniju izvedbu hrvatskog hiperautomobila: Nevera R, predstavljena kao još ekstremnija verzija, donijela je dodatnu snagu, poboljšanu aerodinamiku i još bolja vremena ubrzanja, dodatno učvrstivši poziciju Rimca na vrhu ljestvica performansi električnih vozila.

Rekordi i dokazivanje performansi

Svibanj 2023. godine ostat će zabilježen u povijesti automobilizma: Rimac Nevera je u jednom danu, na njemačkoj testnoj stazi, postavila više od dvadeset svjetskih rekorda za električna vozila. Među njima su bili rekordi u ubrzanju od 0 do 100, 0 do 200 i 0 do 300 km/h, vrijeme na četvrt milje, zaustavni put iz visokih brzina te posebno impresivan rekord: ubrzanje od 0 do 400 km/h i potpuno zaustavljanje u manje od 30 sekundi. Iste godine potvrđena je i najveća brzina od 412 km/h.

Tesla svoje dokazivanje performansi gradi drugačije – kroz svakodnevicu. Model S Plaid u trenutku predstavljanja bio je najbrže serijsko vozilo u ubrzanju do 100 km/h koje se moglo kupiti u slobodnoj prodaji po cijeni luksuzne limuzine, a njegova vremena na četvrt milje svrstala su ga uz bok najskupljim superautomobilima. Za automobilsku publiku upravo je ta dostupnost bila revolucionarna poruka: performanse koje su nekad zahtijevale milijunske iznose postale su dostupne po cijeni bolje opremljene limuzine njemačke premium klase.

Kada se ta dva pristupa usporede, dobiva se cjelovita slika napretka elektromobilnosti: Rimac pokazuje gdje je strop, a Tesla koliko se brzo taj strop spušta prema svakodnevnim vozilima.

Bugatti Rimac i uloga Porschea

Jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti Rimac Grupe dogodio se 2021. godine, kada je s Porscheom dogovoreno osnivanje zajedničke tvrtke Bugatti Rimac. U njoj Rimac Grupa drži većinski udio od 55 posto, a Porsche 45 posto. Time je tvrtka iz Svete Nedelje preuzela vodeću ulogu u oblikovanju budućnosti jedne od najprestižnijih automobilskih marki na svijetu – proizvođača koji je stoljeće bio sinonim za vrhunac tehnike s motorima s unutarnjim izgaranjem.

Za temu ovog članka ta je veza posebno zanimljiva. Porsche je istodobno značajan dioničar Rimac Grupe i jedan od najozbiljnijih konkurenata Tesli u segmentu električnih performansi. Mate Rimac tako se našao u jedinstvenoj poziciji: njegova tvrtka surađuje s tradicionalnom njemačkom industrijom, razvija hiperautomobile koji se uspoređuju s Teslinima limuzinama i istovremeno gradi vlastiti, neovisan identitet. Malo je primjera u modernoj industriji da tako mlada tvrtka iz male zemlje zauzme toliko strateški važno mjesto.

Robotaksiji: Cybercab i Verne

Ako je prošlo desetljeće obilježila utrka u elektrifikaciji, sljedeće bi moglo obilježiti nadmetanje u autonomnoj vožnji. I ovdje se putevi Tesle i Rimca ponovno približavaju, ovaj put izravnije nego ikad.

Tesla razvija Cybercab, dvosjedno autonomno vozilo bez upravljača i papučica, namijenjeno isključivo usluzi robotaksija. Vizija je jednostavna: mreža vozila koja se pozivaju aplikacijom i voze bez vozača, uz troškove po kilometru znatno niže od klasičnog taksija. Tesla pritom računa na svoju najveću prednost – milijune vozila na cestama koja prikupljaju podatke za treniranje sustava autonomne vožnje.

Rimac je na istu viziju odgovorio projektom Verne, nazvanim po piscu Julesu Verneu. Verne je autonomni električni taksi razvijen u Hrvatskoj, zamišljen kao potpuno nova vrsta gradskog prijevoza: prostrana kabina za dvoje putnika, bez vozačkog mjesta, s uslugom koja obuhvaća i posebno dizajnirana stajališta i infrastrukturu. Prvi grad u kojem je najavljena komercijalna usluga jest Zagreb, a slijede i drugi europski gradovi. Za Hrvatsku bi to značilo da se među prvim zemljama u Europi susreće s pravom robotaksi uslugom, razvijenom na domaćem znanju.

Usporedba je fascinantna: ista ideja, dva potpuno različita polazišta. Tesla u robotaksije ulazi odozdo, iz masovne proizvodnje i vlastite flote, dok Verne kreće kao namjenski dizajnirana usluga od prvog dana. Koji će pristup prevladati, pokazat će tek vrijeme – a sasvim je moguće da će oba pronaći svoje mjesto.

Elektromobilnost u Hrvatskoj: što ovo znači za domaću scenu?

Za domaće zaljubljenike u automobile posebno je značajno da se dio najnaprednije svjetske elektromobilske tehnologije razvija upravo u Hrvatskoj. Rimčev kampus kraj Zagreba mjesto je gdje se projektiraju i proizvode baterijski sustavi za neke od najekskluzivnijih automobila na svijetu, a tvrtka je postala važan poslodavac i magnet za inženjere iz cijele Europe. Uspjeh Rimca potaknuo je i razvoj šireg tehnološkog ekosustava: dobavljača, startupova i obrazovnih programa usmjerenih na elektromobilnost.

Tesla je, sa svoje strane, u Hrvatskoj prisutna kroz prodajnu i servisnu mrežu te mrežu Supercharger punionica uz glavne prometne pravce, čime je vozačima električnih automobila znatno olakšala putovanja prema obali i unutrašnjosti. Rast broja punionica, kako Teslinih tako i onih drugih operatera, jedan je od ključnih preduvjeta šire elektrifikacije hrvatskog voznog parka.

Gledano iz perspektive običnog kupca, elektromobilnost u Hrvatskoj još uvijek nosi izazove – od cijene novih vozila do dostupnosti punjenja u stambenim zgradama – ali smjer je jasan. A činjenica da se na svjetskoj karti elektromobilnosti Hrvatska ne pojavljuje samo kao tržište, nego i kao zemlja razvoja i proizvodnje, izvor je opravdanog ponosa domaće automobilske zajednice.

Mali pojmovnik elektromobilnosti

Za čitatelje koji tek ulaze u svijet električnih vozila, donosimo kratka objašnjenja pojmova koji se spominju u članku:

kWh (kilovatsat)

Mjerna jedinica za kapacitet baterije. Što više kilovatsati, to je veći doseg vozila – uz jednaku potrošnju.

Torque vectoring

Elektroničko raspoređivanje okretnog momenta na pojedine kotače radi bolje stabilnosti i brže vožnje kroz zavoje. Nevera ga izvodi s četiri neovisna elektromotora.

OTA nadogradnje

Nadogradnje softvera „preko zraka", bez odlaska u servis. Vozilo tijekom vremena dobiva nove funkcije i poboljšanja, slično pametnom telefonu.

Hiperautomobil

Neslužbena kategorija najekstremnijih sportskih automobila, iznad klase superautomobila – po performansama, tehnologiji, ekskluzivnosti i cijeni.

Robotaksi

Vozilo bez vozača koje pruža uslugu prijevoza na poziv, poput taksija, oslanjajući se na sustave autonomne vožnje.

Vertikalna integracija

Poslovna strategija u kojoj tvrtka sama razvija i proizvodi ključne komponente umjesto da ih nabavlja od dobavljača.

Često postavljana pitanja

Zaključak

Tesla i Rimac dva su različita odgovora na isto pitanje: kako dokazati da je budućnost automobila električna. Tesla je to učinila količinom – milijunima vozila koja su elektromobilnost pretvorila u svakodnevicu, mrežom punionica koja je uklonila strah od dosega i softverom koji automobil čini pametnijim iz mjeseca u mjesec. Rimac je to učinio ekstremom – automobilima koji su srušili gotovo sve rekorde performansi i tehnologijom koju danas ugrađuju i najprestižnije svjetske marke.

Njihove se priče dodiruju i isprepliću: kroz zajedničke partnere poput Porschea, kroz utrku u autonomnoj vožnji, kroz istu temeljnu vjeru u električni pogon. Ali svaka ide svojim putem – jedna prema milijunima vozila, druga prema apsolutnom vrhuncu tehnike. Za ljubitelje automobila, i jedno i drugo razlog je za veselje: rijetko je koja era u povijesti automobilizma donijela toliko napretka u tako kratkom vremenu, i rijetko je kada mala zemlja poput Hrvatske imala tako vidljivo mjesto u njemu.